Kada si dobar haker svi te znaju. Kada si najbolji haker, niko te ne zna

Ovde nema exploita, nema skenera IP portova ni besplatnih softvera. Ovde su odškrinuta vrata sveta ljudi koji uporno iz dana u dan guraju napred granice tehnologije i koji su zaista posebni na svoj način - jer su lucidni i uporni. Za neke su kriminalci. Za neke su heroji. Šta god bili, mora im se priznati da su majstori!

Blog about hacking culture in Serbian language. Roots, history, news, videos and much more...
 
Приказивање постова са ознаком Hakeri: Heroji kompjuterske revolucije. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Hakeri: Heroji kompjuterske revolucije. Прикажи све постове

Vrste hakera prema etici

1 komentara
Hakeri sebe smatraju elitom zasnovanoj na meritokratiji tj. zaslugama i vrlinama. Što više stvari umeš da uradiš i pri tom ih i realizuješ, više će te ceniti. Međutim, postoji više kriterijuma klasifikacije hakera. Jedna od njih je prema kriterijumu poštovanja etike.

Hakerska etika ne postoji nigde kao pisan i zvaničan dokument. Ipak, najbliži njenom određenju bio je Steven Levy, koji je u svojoj knjizi iz 1984. godine „Hakeri: Heroji kompjuterske revolucije“ nabrojao šest glavnih principa hakerske etike. Oni su:
  1. pristup računarima i svemu što može da nas nauči o tome kako svet funkcioniše – mora biti neograničen i potpun
  2. sve informacije moraju biti slobodne (javne)
  3. odbojnost prema vlastima i autoritetima - potsticanje decentralizacije
  4. hakere bi trebalo treba ceniti po njihovom haku, a ne po lažnim kriterijumima kao što su diploma, starost, rasa ili položaj u društvu
  5. na računaru se kreira umetnost i lepota
  6. računari mogu promeniti život na bolje.
Osnovni kriterijum podele hakera jeste prema etičkoj prirodi dela kojima se bave. Tu postoje :

White hatz (Bele kape ) – bave se zaštitom sistema i mreža računara. Trude se da poboljšaju zaštitu sistema da ne bi došlo do „provaljivanja“ u njih i nanošenja štete. Strogo se pridržavaju pravila hakerske etike u korišćenju informacija i moći. Nastali su krajem 70-tih godina prošlog veka od odreda Tigrova (čitavih timova sastavljenih od hakera, koji su bili zaduženi za održavanje bezbednosti sistema u laboratorijama i velikim kompanijama). Tigrovima je hakovanje profesionalna orijentacija, njihov posao je da hakuju kako bi ispitali ili poboljšali slabosti postojećih sistema računara. Po pravilu se „iznajmljuju“ od kompanija da bi „provalili“ u računar, a zatim obavestili vlasnika na koji način je to urađeno i kako bi trebalo popraviti određenu manjkavost bezbednosti.

Gray hatz (Sive kape ) – jesu nešto između „crnih“ i „belih“ kapa. Većinom su to hakeri koji su u mladosti tokom učenja na računarima kršili Etiku, da bi kasnije to svoje stečeno znanje primenjivali po svim njenim pravilima. Takav je, na primer, nemački haker Mixter koji se u javnosti deklarisao kao „siva kapa“ koja je od nedavno postala „bela“ jer je shvatio da je, „prekoračivši zakonske granice ispao budala pred nemačkim pravosudnim zvaničnicima.“ Ove vrste hakera prepliću se i ima ih i među „crnim“ i među „belim kapama.“

Black hatz (Crne kape) – gledano „spolja“, totalno su suprotni „belim kapama“. Preziru pripadnike „belih kapa“ i trude se da „slome“ svaki vid zaštite računara. I oni poštuju Levyjevu etiku, s tim što je interpretiraju na sasvim drugi način. Princip da sve informacije treba da budu slobodne daje im opravdanje da provaljuju u tuđe sisteme. Uz Levyjevu Etiku, poštuju New Hacking Manifest-a u kome osuđuju hakere „bele kape“. Preziru bavljenje računarima iz materijalnih razloga, kao i industriju koja zarađuje novac na poboljšanju bezbednosti računara. Neretko se dešava i da unište neki deo sistema, obore neku veb stranicu ili obrišu dokumenta iz računara u koji su „provalili“. U njihove aktivnosti spada i kreiranje i oslobađanje „virusa“ i „crva“ koji nanose štetu korisnicima računara. Ne bi ih trebalo mešati sa ljudima koji prave „viruse“ bez namere da ih ubace u druge računare, već samo radi ispitivanja postojeće bezbednosti nekog sistema.
Ako za kriterijum uzmemo stručnost za određeni program, operativni sistem ili neku oblast, postoje: Unix hackers, Windows hackers, Game hackers...